Rezime:
Povoljni uslovi za proizvodnju, kao i obilje autohtone germplazme u okviru evropske šljive (Prunus domestica L.) u Srbiji, omogućavaju unapređenje proizvodnje ove važne voćne vrste kao i dobijanje plodova visokog kvaliteta. Iz tog razloga, cilj rada bio je utvrditi uticaj podloga poreklom od autohtonih genotipova šljive Džanarika, Trnošljiva, Belošljiva, Gorčivka, Turgunja, Moravka i Rosička žutka na morfološke, pomološke i biohemijske karakteristike plodova sorte Čačanska lepotica. Najveća bujnost kalemljenih stabala izražena preko efektivne zapremine krune postignuta je na podlozi Turgunja 2 (1,87 m3), dok je minimalna bila uslovlje na podlogom Gor čiv ka 2, sa 0,35 m3. Plodovi na ispitivanim podlogama dostizali su dosta ujednačenu masu ploda, sa vrednostima od 37,5‡43,6 g i masom koštice od svega 1,6‡1,8 g. Biohemijskom analizom plodova utvrđen je značajan uticaj podloga na sadržaj ukupnih fenola (76,5‡230 mg i 231‡463 mg), tanina (47,2‡211 mg i 205‡314 mg) i antocija na (0,0081‡0,230 mg i 12,9‡24,4 mg) u mezokarpu i pokožici sorte Čačanska lepotica. U svim ispitivanim kombinacijama sadržaj aktivnih materija i vrednosti DPPH i FRAP testova bile su više u pokožici u odnosu na mezokarp, sa napomenom da su plodovi sorte Čačanska lepotica na podlozi Turgunja 1 u mezokarpu dostizali čak i vrednosti fenola, tanina, DPPH i FRAP testa, koje su utvrđene za pokožicu iste sorte na podlozi Gorčivka 1. Dobijeni rezultati ukazuju na značajan uticaj podloga poreklom od autohtonih genotipova šljive na sortu Čačanska lepotica kao i neophodnost da-ljeg ispitivanja interakcija između podloga poreklom od autohtonih genotipova i sorti šljive.